head02.jpg
Forsķša
Pistlar
Æviágrip
Fyrirspurn
Myndir
Tenglar
Byggšamįl
Sjįvarśtvegsmįl
Utanrķkismįl
Heilbrigšis/velferšarmįl
Samgöngumįl
Mennta- og skólamįl
Efnahags- og skattamįl
Almenn stjórnmįl
Deila į Facebook

Til varnar Vikublašinu og samžykktum Alžżšubandalagsins. 7. september 1993

Er Möršur Įrnason ķ allt öšru Alžżšubandalagi?

Ķ Vikublaši žvķ sem kom śt 25. jślķ er mikil grein eftir Mörš Įrnason. Hśn er rituš af žvķ tilefni aš honum lķkar hvorki viš umfjöllun Vikublašsins um sķšasta mišstjórnarfund né mįlflutning žeirra žingmanna sem tölušu fyrir rétti byggšarlaga til fiskveiša og vildu auk žess bann viš framsali kvóta. Er ekki nema gott eitt um žaš aš segja aš menn tali fyrir sjónarmišum sķnum og bara ešlilegt aš skošanir séu skiptar ķ svo stóru mįli sem stjórn fiskveiša.

Viš hįtķšlega tękifęri er stundum sagt aš žaš sé til marks um lifandi flokk ef žar fer fram lżšręšisleg umręša um mįl meš snörpum skošanaskiptum og žykir bara gott. En gallinn viš greina Maršar er sį aš hann fjallar minnst um eigin sjónarmiš heldur tekur aš sé aš endurskrifa frįsögn Vikublašsins af fundinum svo og aš tślka sjónarmiš annarra. Śtgįfan veršur svo einhvers konar draumsżn hans sem lżkur meš žvķ aš senda Vikublašinu žau skilaboš aš žaš eigi aš męla žarft eša žegja, ž.e. blašiš į aš skrifa söguna eins og Möršur Įrnason vill hafa hana eša žega ella.

Žaš er ekki laust viš aš ég hafi hrokkiš viš, žegar ég las žennan bošskap. Hélt satt aš segja aš fyrrverandi ritstjóri Žjóšviljans hefši annaš fram aš fęra, og lķka ķ ljósi žess aš hann er félagi ķ Birtingu sem er eins og menn vita félaga žeirra sem eru alveg sérstaklega lżšręšissinnašir nśtķmajafnašarmenn og slķkir sómamenn hafa ekki veriš mikiš gefnir fyrir flokksręši eša Prövdublašamennsku. Ég segi nś eins og Jón Siguršsson fyrrverandi rįšherra, ašspuršur um žaš hvort rétt vęri aš Alžżšuflokkurinn „ętti“ tiltekna stöšu ķ ónefndri opinberri stofnun: „Ég vķsa žvķ į bug sem frįleitum sjónarmišum.“

Hver er stefna Alžżšubandalagsins?

Aš loknum lestri Maršarmįla er mér ljóst aš lķklega er ég fęrari um aš skżra afstöšu mķna en höfundur žeirra. Allmikiš vantar žar upp į aš komiš sé til skila samžykktum Alžżšubandalagsins og reynar lįtiš eins og žęr séu ekki til.

Fyrsta athugasemdin er greinilega į žeim meginsjónarmišum sem uppi hafa veriš ķ Alžżšubandalaginu um stjórn fiskveiša. Samkvęmt frįsögn Maršar er hśn svona:

1. Žeir sem styšja nśverandi kerfi sętta sig ķ raun viš eignamyndunina ķ kerfinu, en vilja nokkrar minnihįttar breytingar.
2. Žeir sem vilja veišileyfagjald.
3. Žeir sem vilja sóknarstżringu.

Sķšan telur Möršur aš eftir Saušįrkróksfundinn žurfi aš bęta viš fjórša hópnum, žį sem vilja aš rétturinn sé tengdur byggšarlögum. Žaš sé nżtt sjónarmiš innan flokksins. Hér veršur aš gera alvarlega athugasemd viš söguskżringu ritstjórans fyrrverandi. Ef žaš er virkilega svo aš Möršur hefur ekki heyrt žessi sjónarmiš įšur innan Alžżšubandalagsins er kominn tķmi til žess aš kippa honum inn ķ veruleikann śr draumaveröld sinni.

Byggšakvóti – Landsfundur 1989.

Byrjum fyrst į žvķ aš upplżsa aš Alžżšubandalagiš hefur markaš skżra stefnu um stjórn fiskveiša. Žaš var gert į fundi mišstjórnar 5. desember 1987 og sś stefna var sķšan stašfest į Landsfundi 1989 meš breytingum. Meginatriši žeirrar stefnu er svonefndur byggšakvóti, sem er śtfęršur žannig aš 2/3 hlutum veišiheimilda er śtrhlutaš til byggšarlaga n 1/3 til skipa. Viš sölu į skipi śr byggšarlagi fylgir einungis śtgeršarhlutinn skipinu, en ekki sį hluti sem fór til byggšarlagsins. Ķ umręddri samžykkt segir: „Meš žvķ aš binda veišiheimildir aš verulegu leyti viš byggšarlög er veriš aš tryggja hag starfsfólks ķ fiskišnaši, fiskvinnslustöšva og allra ķbśa žeirra byggšarlaga sem byggja afkomu sķna į öruggri og skipulagšri nżtingu sjįvarafla. Óešlilegt verš į fiskiskipum og brask ķ tengslum viš skipa- og kvótasölu ętti aš mestur aš hverfa śr sögunni.“ Ķ lokaoršum samžykktarinnar segir: „Til aš tryggja bśsetu um allt land og ešlilega byggšažróun verši žess gętt viš stjórn fiskveiša:
- aš hvert svęši njóti ašstöšu vegna nįlęgšar viš fiskimiš
- aš nśverandi śtgerš og fiskvinnslu verši tryggšur réttur į heimaslóš.“
Aš öšru leyti vķsa ég til žessarar landsfundarsamžykktar frį 1989 mönnum til fróšleiks og glöggvunar.

Landsfundur 1991.

Ašra fiskveišistefnu hefur Alžżšubandalagiš ekki samžykkt né breytt žessari, svo hśn er ķ fullu gildi sem stefna flokksins. Į sķšasta landsfundi 1991 var ekki gerš sérstök įlyktun eša samžykkt um fiskveišistefnu, sem segir okkur aš ekki hefur veriš talin įstęša til žess aš breyta um stefnu. Ķ samžykkt landsfundarins 1991 um sjįvarśtvegsmįl segir; „tryggja veršur aš aršurinn af sameiginlegri aušlind žjóšarinnar renni til ķbśa byggšanna og landsmanna allra en ekki fįeinna śtgeršarmanna. Stöšva veršur žį eignarmyndun į óveiddum fiski sem žegar į sér staš ķ nśverandi kerfi, žrįtt fyrir sameignarįkvęši laga um stjórn fiskveiša.“

Žetta er ķ fullkomnu samręmi viš fiskveišistefnu Alžżšubandalagsins frį 1989 og ešlilega komst landsfundurinn aš žvķ aš nśverandi fiskveišistefna hefur brugšist ķ mikilvęgum atrišum og žurfi endurskošunar viš. Reyndar hafa fleiri žeirra, sem bśa viš kvótakerfi, komist aš svipašri nišurstöšu. Nefnd į vegum Nordisk Fiskarlag hefur lagt til aš kvótakerfiš verš afnumiš ķ Noregi. Žį hafa Portśgalir, sem eru rótgróin fiskveišižjóš, vališ byggšakvóta sem stjórnkerfi.

Stalinķsk söguskošun?

Žį er žaš skżrt aš fiskveišistefna Alžżšubandalagsins er til og hvķlir į žeim sjónarmišum aš hafna nśverandi kerfi, hafna braski meš óveiddan fisk og ennfremur žvķ aš tryggja skilyršislaust rétt byggšarlaganna. Byggšatenging į fiskveiširéttindum er žvķ ekki nżtt sjónarmiš sem kom fram į fundi mišstjórnar į Saušįrkróki heldur grundvallaratriši ķ stefnu Alžżšubandalagsins. Žaš er lķka rangt sem Möršur heldur fram aš eitt af žremur meginsjónarmišum innan flokksins hafi veriš nśverandi kerfi meš minni hįttar breytingum. Žaš mį vel vera rétt aš einhverjir flokksmenn hafi veriš žeirrar skošunar og séu žaš jafnvel enn aš nśverandi kerfi sé žaš sem eigi aš vera, en frįleitt r aš žau sjónarmiš hafi veriš öflug. Um žaš bera vitni samžykktir landsfundanna 1989 og 1991 sem hafna grundvallaratrišum kvótakerfisins. Til višbótar mį nefna tillöguflutning žingmanna Alžżšubandalagsins žegar įriš 1983 um aš aflakvótar veriš ekki framseljanlegir og yfirlżsingu žingflokksformanns Alžżšubandalagsins um aš hann hafi aldrei greitt kvótakerfinu atkvęši sitt, ekki einu sinni 1990 žegar flokkurinn var ķ stjórn og stóš aš lagasetningunni.

Söguskżring Maršar er žar af leišandi röng ķ meginatrišum um afstöšu manna ķ flokknum, bęši varšandi stušning viš nśverandi kerfi og um meintan skort į stušningi viš byggšatengingu fiskveiširéttindanna. Skrif af žessu tagi minna einna helst į tilraunir löggiltra söguskķbenta kommśnistaforingja austantjaldsrķkjanna til žess aš umskrifa söguna, laga fortķšina aš žvķ sem best hentar hrokagikkum valdsins ķ pólitķskri glķmu ķ nśinu. Žótt ég višurkenni aš fullu rétt Maršar Įrnasonar til žess aš hafa sķna skošun į stjórn fiskveiša, halda henni fram innan flokksins og afla stušnings, en svo lżsti Möršur skošun sinni aš byggšakvóti hentaši ekki og gengi ekki upp og aš framsal veišiheimilda vęri undirstaša žess aš atvinnugreinin gęti žróast, žį er žaš ekki viš hęfi ķ sögulegri śttekt aš fela stefnu flokksins og žau sjónarmiš sem hśn hvķlir į.

Greinargerš flokksformanns ķ maķ 1988.

En žaš er rétt aš draga fram fleiri gögn til stašfestingar į įherslum Alžżšubandalagsins fram til žessa. Ķ maķmįnuši 1988 lagši formašur Alžżšubandalagsins fram greinargerš um efnahagsmįl į fundi mišstjórnar. Žar segir um stjórn fiskveiša: „Stjórnun fiskveiša verši breytt į žann veg aš ķ staš veišikvóta sem bundinn er viš einstök skip verši komiš į nżju kerfi byggšakvóta žar sem atvinnuhagsmunum landshlutanna og sameign fólksins į aušęvum hafsins eru lögš til grundvallar.“ Žessi nżju kerfi byggšakvóta er lżst svo ķ greinargeršinni: „Til aš stušla aš hagkvęmri nżtingu fjįrfestinga og fiskimiša og tryggja aš aršurinn fari til uppbyggingar ķ heimahérušum verši ķ įföngum komiš į śtbošskerfi į hluta af žeim veišileyfum sem eru til rįšstöfunar innan hvers byggšasvęšis.“ Ennfremur: „Rįšstöfun teknanna sem śtbošskerfiš skapaši yri ķ höndum sveitarstjórna og samtaka heimamanna. Į žann hįtt yrši til nżr tekjugrundvöllur sem heimamenn gętu sjįlfir rįšstafaš til byggšažróunar.“ Hér er nś aldeilis kvešiš skżrt į um byggšakvóta og aš byggširnar séu raunverulegur eigandi kvótans. Greinargeršin var birt ķ heild sinni ķ Žjóšviljanum 10. maķ 1988. Einn af žremur ritstjórum žį samkvęmt upplżsingum ķ blašhaus var Möršur Įrnason.

1990 – fyrstu skref til byggšakvóta.

Eins og įšur er fram komiš stóš Alžżšubandalagiš aš žvķ aš samžykkja sķšustu lög um stjórn fiskveiša įriš 1990, lög sem hlutu žann dóm į landfundinum 1991 aš „stöšva veršur žį eignarmyndun į óveiddum fiski, sem žegar į sér staš ķ nśverandi kerfi, žrįtt fyrir sameignarįkvęši laga um stjórn fiskveiša.“

Ķ heilsķšuvištali viš formann flokksins sem birtist ķ Žjóšviljanum 1. maķ 1990, rekur hann samkomulag sem tekist hafši um stjórn fiskveiša og var lögfest fjórum dögum sķšar. Žar kemur fram aš komiš hafi veriš verulega til móts viš sjónarmiš Alžżšubandalagsins, einkum ķ tveimur atrišum. Žaš fyrra var aš śthlutun veišiheimilda myndaši ekki stofn aš eignarrétti og žaš sķšara byggšakvótinn. Ķ vištalinu segir formašur Alžżšubandalagsins: „Annaš höfušatriši sem viš höfum lagt mikla įherslu į į undanförnum įrum, er aš réttur byggšarlaganna vęri višurkenndur ķ stjórn fiskveiša. Žetta hefur stundum veriš nefnt byggšakvóti sem er ķ reynd merkimiši en ekki sjįlft inntakiš. Inntakiš hefur fyrst og fremst veriš žaš, aš skipulag veišanna sé ekki į žann veg, aš śtgeršarašilar geti kippt grundvellinum undan atvinnunni ķ byggšinni meš žvķ aš selja skipin brott. Žaš veršur aš tryggja aš fólkiš ķ byggšarlögunum, sem hefur byggt lķf sitt į žvķ aš žar er stundašur sjįvarśtvegur, geti haldiš įfram aš stunda žann atvinnuveg žótt śtgeršarašili įkveši aš selja skip. Til žess aš nį žessu markmiši žróušum viš fyrir nokkrum įrum hugmynd um žaš aš įkvešiš hlutfall kvótans yrši eftir ķ byggšarlögunum ef aš skipiš yrši selt. “

Sķšar rekur formašur Alžżšubandalagsins aš samstarfsašilar ķ rķkisstjórn hafi ekki veriš tilbśnir aš samžykkja žį śtfęrslu į byggšakvótanum, sem viš mótušum og segir svo: „En žaš merkilega var aš viš nįšum fram żmsum breytingum, sem fela ķ sér grundvallarvišurkenningu į rétti byggšarlaganna viš stjórn fiskveiša og stigin eru nokkur fyrstu skref til žess aš festa žennan byggšakvóta ķ sessi.“

Tillaga Maršar Įrnasonar.

Loks vil ég vitna til įlyktunartillögu um sjįvarśtvegsmįl sem lögš var fram į sķšasta landsfundi Ab. haustiš 1991. Žar var lagt til įlyktaš yrši aš „kvótakerfiš verši aš endurbęta žannig aš eigendurnir, fólkiš ķ landinu, leigi śt réttinn til fiskveiša. Alžżšubandalagiš stefnir aš žvķ aš koma į slķkri kvótaleigu ķ įföngum į um žaš bil įratug.“ Ķ tillögunni stendur einnig: „Landsfundurinn telur aš viš śtfęrslu į kvótaleigukerfi žurfi aš ganga svo frį aš virtur verši réttur einstakra byggša og landshluta til hlutdeildar ķ fiskveišum. “

Hér er heldur betur tekiš undir byggšaréttinn og raunar lķka landshlutarétt. Hvort tveggja sjónarmiš sem ég hélt fram į mišstjórnarfundinum į Saušįrkróki viš litla hrifningu Maršar Įrnasonar og fleiri framsękinna jafnašarmanna. Žaš merkilega viš žessa įlyktunartillögu er aš fyrsti flutningsmašur hennar heitir Möršur Įrnason.

Stefnan ķ stuttu mįli.

Samandregin er nišurstašan žessi: Alžżšubandalagiš vill aš fiskistofnarnir séu ķ reynd sameign allra landsmanna og telur aš nśverandi löggjöf tryggi žaš ekki vegna eignamyndunar į óveiddum fiski sem į sér staš ķ skjóli frjįlsa framsalsins. Alžżšubandalagiš vill einnig tryggja hagsmuni byggšarlaganna og žį žannig aš tengja saman bśsetuna og nżtingarréttinn. Bęši stefnuatrišin, sameignarskilyršiš og byggšasjónarmišiš, leiša til žess aš Alžżšubandalagiš hefur hafnaš frjįlsu framsali kvóta. Žaš er alveg skżrt ķ fiskveišistefnu flokksins. Byggšakvóti og frjįlst framsal eru andstęšur, žótt hvort tveggja sé innan kerfis kvótaśthlutunar. Flokkur sem tekur upp byggšakvótastefnu hafnar um leiš frjįlsu framsali. Žaš sem aš framan hefur veriš rakiš stašfestir kyrfilega žessa śttekt į samžykktum flokksins.

Banntillagan rökstudd – enga sleikipinnapólitķk.

Žróun sķšustu tveggja įra er žannig er eignamyndun į sér staš hröšum skrefum į óveiddum fiski og hitt lķka aš ķ hverju byggšarlaginu į fętur öšru situr fólk uppi meš žį nöpru stašreynd, eša į hana yfir höfši sér, aš sjįlfur tilverugrundvöllur byggšarlagsins er horfinn. Žaš gerist ekki vegna žess aš fiskimišin hafi fęrst śr staš eša žornaš upp heldur vegna žess aš rétturinn til sjósóknar er burtseldur.

Žessu žarf aš bregšast skjótt viš og tillagan sem lögš var fyrir mišstjórnarfundinn um bann viš framsali į kvóta nęstu įrin var rökrétt, telur į vandamįlinu og er ķ fullu samręmi viš stefnu flokksins. Aušvitaš er žaš frysting į tilteknu įstandi ķ meginatrišum meš öllu sķnu réttlęti og ranglęti, en žaš afstżrir stórauknu ranglęti sem annars myndi verša. Žaš eru ekki rök gegn frystingu aš ķ nśverandi įstandi sé aš finna żmislegt ranglętiš. Žaš ranglęti veršur ekki bętt ķ nśverandi kerfi og žeir sem fyrir ranglętinu hafa oršiš verša engu bęttari žótt fleiri bętist ķ žann hóp sem ranglętiš brennur į.

Banntillagan er af žessu augljóslega engin fixķdea heldur višbrögš viš tilteknu įstandi og fyrirsjįanlegri žróun. Og vel aš merkja; engin önnur tillaga kom fram į fundinum sem nęr markmišum frystingar. Ég heyrši ekki betur en aš sjįlfur Möršur višurkenndi vandamįliš en hver voru śrręši hans? Jś, grķpa til sértękra ašgerša. Ég spyr hvaša andskotans sértękra rįšstafna? Eiga einhverjir Davķšar Oddssynir eša Ólafar Ragnarar aš gauka aš fólki ķ byggšarlagi af nįš sinni og mildi einhverjum milljónum króna, rétt eins og barni er gefinn sleikipinni svo žaš hętti aš grįta, til žess aš kaupa kvóta ķ staš žess sem tapašist af žvķ aš einhver Bör Börson fór į hausinn og annar Börson ķ öšrum landsfjóršungi keypti lķfsvišurvęri fólksins?

Svona sleikipinnapólitķk žżšir ekki aš bera į borš fyrir nokkrun ęrlegan mann, nema žį helst blżantsnagara ķ Sešlabankanum. Ef eitthvaš er fix žį er žaš svona mįlflutningu, aš lżsa yfir stušningi viš kerfi sem sviptir fólki lķfsbjörginni og žį er bjargrįšiš fólgiš ķ nįš og miskunn rįšherravaldsins į hverjum tķma. Ķ gamla dag voru žeir kallašir kommśnistar sem hugsušu į žennan veg og eru ķ žśsund ljósįra fjarlęgš frį framsęknum nśtķmajafnašarmönnum.

Af hverju tillaga Kristins H. Gunnarssonar.

Žį kemur aš žvķ aš śtskżra hvers vegna ég taldi naušsynlegt aš flytja sérstaka tillögu. Įstęšan er einföld. Žegar bśiš var aš bręša saman nżja tillögu sem andstęšingar framsalsbanns og talsmenn frjįls framsals gįtu sętt sig viš var hśn žannig ķ fįum oršum: Nśverandi kerfi į stjórn fiskveiša er ómögulegt, frjįlst framsal skapar einhver vandamįl, žess vegna žarf aš endurskoša stjórn fiskveiša. Punktur. Ekkert um žaš hvernig fiskveišistefnu flokkurinn vildi hafa og eftir aš hafa lesiš textann er ég engu nęr um žaš atriši žaš eru sem skapa vandamįl ķ frjįlsu framsali.

Nś hefši mįtt segja sem svo aš žaš sé óžarft aš tilgreina hvaša fiskveišistefnu flokkurinn vill hafa, hśn liggi fyrir og žar meš hver séu įhersluatriši flokksins. En eftir mįlflutning andmęlenda upphaflegu tillögunnar um bann viš framsali er žaš heišskżrt aš žeir hinir sömu, Möršur, Ólafur Ragnar og fleiri, voru aš hafna stefnu flokksins og žeim sjónarmišum sem hśn hvķlir į. Möršur hafnaši byggšakvóta og taldi frjįlst framsal undirstöšu žróunar ķ greininni.

Ólafur Ragnar lżsti žvķ yfir aš žaš vęri ekki trśveršug stefna sem sęgreifarnir skrifušu ekki upp į og aš hann skildi ekki hvaš menn ęttu viš meš banni viš framsali veišiheimilda. Nś skilja flestir fyrr en skellur ķ tönnum. Žaš er bśiš aš opna įgreining um grundvallaratriši ķ fiskveišistefnu Alžżšubandalagsins. Žvķ žótt mér óhjįkvęmilegt aš bęta viš bręšingstillöguna įkvęšum sem tękju af allan vafa um žaš hvert menn vildu stefna meš endurskošun fiskveišistefnunnar sem viš bśum viš.

Ķ fyrsta lagi aš fiskistofnarnir verši ķ raun sameign žjóšarinnar og aš višurkenndur sé réttur byggšarlaganna til aš nżta žį. Ķ öšru lagi aš réttur til fiskveiša, hvort sem hann er ķ formi aflakvóta eša veišileyfa, sé ašeins til afnota fyrir viškomandi śtgerš til eigin nota, ž.e. aš ekki verši hęgt aš framselja réttinn. Žaš er ólķkt betra aš endurskoša stefnu ef menn vita į hvaša grundvelli hin endurskošaša stefna į aš hvķla. Tillaga mķn segir žaš og er reyndar byggš į žeim atrišum sem sjįlfur formašur flokksins hefur margsagt aš vęru hornsteinar ķ stefnu flokksins. Samt fellir Möršur žann dóm yfir henni aš hśn sé enn vitlausari en banntillagan.

Ég held ekki aš tillagan sé vitlaus, ekki heldur aš stefna flokksins sé vitlaus, en hitt getur vel veriš aš Möršur sé i vitlausum flokki. Og ég hefši haft gaman af žvķ aš sjį mišstjórnina vķsa tillögu minni frį eins og formašur flokksins lagši til og svara svo žeirri spurningu hvaša stefnu flokkurinn hafi. Enda fór žaš svo eins og mig grunaši aš žaš var ekki hęgt og ekki stušningur viš žaš. Žaš er nefnilega engin žörf į öšrum Framsóknarflokki ķ žessu mįli. Žeir eru nęgir fyrir. Žaš er offramboš af framsóknarstefnu ķ stjórn fiskveiša en įtakanlega mikil eftirspurn eftir stefnu meš hagsmuni almennings aš leišarljósi.

Hvaš žżšir veišileyfagjald eša kvótaleiga?

Į mišstjórnarfundinum lżsti Möršur sig ķ raun andsnśinn nišurstöšu flokksins fram til žessa. Sagši aš byggšakvóti hentaši ekki og gengi ekki upp. Frjįlst framsal vęri undirstaša žess aš greinin gęti žróast. Nś žarf Möršur aš skżra sķn sjónarmiš betur, žvķ hvernig į aš virša rétt einstakra byggša og landshluta ķ frjįlsu framsali, samanber įlyktunartillögu hans sjįlfs? Og ef frjįlst framsal er undirstaša žróunar ķ sjįvarśtvegi – hvernig ętlar Möršur žį aš śtfęra veišileyfagjaldiš eša kvótaleiguna sem hann vill taka upp? Ég sé ekki annaš en veišileyfiš ķ kerfi Maršar eigi aš vera framseljanlegt og til langs tķma og žį er byggšasjónarmišunum hent fyrir borš.

Hvernig į žį aš koma ķ veg fyrir samžjöppun veišiheimilda og ķ raun eignamyndun į óveiddum fiski? Žaš er nefnilega žannig aš žegar fariš er aš velta fyrir sér hugmyndum um veišileyfagjald žį hrannast spurningarnar upp. Žvķ ef eitthvaš er óskżrt af hugmyndum um stjórn fiskveiša žį er žaš žessi.

Kratarnir, sem eru śtķmajafnašarmenn eins og Möršur, hafa veriš aš velkjast meš žessar hugmyndir ķ kjöltu sinni undanfarin įr og geta ekki talaš skżrt. Į sķšasta flokksžingi žeirra tala žeir um aflagjald fyrir veiširéttinn sem renni til almannažarfa, en žeir séu reišubśnir til žess aš ręša żmis konar fyrirkomulag slķks gjalds og valkosti um rįšstöfun žess. Ķ kosningastefnuskrį žeirra fyrir sķšustu Alžingiskosningar er svo vandręšalegur kafli um žaš aš fella žurfi gengiš į móti gjaldinu og žvķ sé rétt aš taka gjaldiš upp į svo sem tķu įrum.

Fyrsta spurningin er : Hvernig į žetta gjald aš stjórna sókninni ķ fiskistofnana eša į žaš yfir höfuš eitthvaš skylt viš stjórn fiskveiša? Nęsta spurning: Hverjum į aš śthluta veišileyfi og hvernig, į aš vera uppboš eša eru einhverjir sem ekki fį aš bjóša ķ? Žrišja spurning: Hverju ętla menn aš śthluta, kvóta eša sókn? Fjórša spurning: Į veišileyfiš aš vera framseljanlegt og til hversu langs tķma žį? Fimmta spurning: Eiga einhver byggšasjónarmiš aš rįša og žį hver? Sjötta spurning: Į aš fella gengiš og ef ekki; hver į aš borga leigugjaldiš, sjómenn meš lęgra fiskverši, landverkafólk meš lęgri launum? Sjöunda spurning: Hver į aš fį leigugjaldiš, rķkiš, sveitarfélögin? Įttunda spurning: Hvernig į veišileyfagjald aš stušla aš minnkun fiskiskipaflotans? Nś er rétt aš Möršur og ašrir veišileyfagjaldsmenn śtskżri hugmyndir sķnar, žvķ eins og er hljóma žęr eins og hver önnur fixķdea.

Aš lokum. Ręšumenn nokkrir žar į mešal Smįri Haraldsson bęjarstjóri į Ķsafirši, bentu į aš meš frjįlsu framsali vęri ekki hęgt aš halda śtlendingum og erlendu fjįrmagni utan viš sjįvarśtveginn. Eftir nokkra mįnuši er rįšgert aš EES taki gildi og veršur eftir žaš fremur fįtt um varnir fyrir yfirskuldsettan ķslenskan sjįvarśtveg. Getur žaš veriš tilviljun aš žeir sem tölušu nś fyrir frjįlsu framsali vildu į sķnum tķma aš Alžżšubandalagiš samžykkti EES.

Höfundur er žingmašur Alžżšubandalagsins fyrir Vestfjaršakjördęmi.

Vikublašiš 9. jślķ 1993




Netfangiš žitt:
Skrį netfang
Afskrį netfang
vķsa vikunnar ( 154) Betra vęri žetta žing
Vķsa vikunnar ( 153): Viš erum flest ķ vķgamóš
Vķsa vikunnar (152): Eitthvaš heggur kaldan kjöl
Vķsa vikunnar ( 151): Illa fenginn aušinn žinn
Vķsa vikunnar ( 150): Ętķš sé žķn gata greiš
Vķsa vikunnar ( 149): Lśiš hef ég bakiš beygt
Vķsa vikunnar(148) : Góšra vina hylli hljóttu
Vķsa vikunnar ( 147): Djśpmanna dug og elju
Vķsa vikunnar ( 146): Sęll ég skynja landsins tungumįl
Vķsa vikunnar ( 145): Nś er undir sól aš sjį
Vķsa vikunnar ( 144): Ég leita žķn vor
Vķsa vikunnar (143): Ķhaldsins er nś senn
Vķsa vikunnar ( 142): Senn mun blįna himinn hįr
Vķsa vikunnar ( 141): Grösin fölna, grįna fjöll
Vķsa vikunnar (140): Aušstétt brżtur ofan frį

Skoša eldri mola
Kristinn H. Gunnarsson · Traðarstígur 12 · 415 Bolungavík · Sími 892-7630 Netfang: kristinn@kristinn.is